Najveća riba u Dunavu – Koje vrste drže rekorde?

Svaki ribolovac koji se našao na obali Dunava barem jednom u životu sanjao je o ulovu kapitalne ribe. U momentima tišine i čekanja, misli često odlaze ka pričama o rekordnim ulovima koji se prepričavaju generacijama.

Najveće ribe Dunava, som i moruna, posebno fasciniraju svojim veličinama i pričama iz prošlosti.

Zamišljanje kako iz dubina reke izranja som težak preko 150 kg ili kako bi sve izgledalo kada bi se na udici našla legendarna moruna, daje posebnu draž i izazov svakom ribolovcu.

Ovi rekordi Dunava samo dodatno podstiču maštu i želju za što boljim ulovom.

Ključne tačke

• Som je prepoznat kao jedna od najvećih riba Dunava, sa zabeleženim ulovima težim od 150 kg.
• Moruna, poznata i kao beluga, je gigantska riba koja danas retko dolazi u Dunavske vode.

Som – Najveća slatkovodna riba u Dunavu

Poznato je da som drži rekord kao najveća slatkovodna riba u Dunavu. Fascinacija ovim gigantom nije samo u njegovoj veličini, već i u njegovom ponašanju kao izuzetno veštog grabljivca. Specifične tehnike ulova, poput dubinskog lova i varaličarenja, zahtevaju posebnu opremu i veštine, što lov na soma čini izazovnim i uzbudljivim.

Jedan od najimpozantnijih primeraka zabeležen je u zapisima francuskog ihtiologa M. Đonića, gde se spominje da je ulovljen som težak nevjerovatnih 400 kg i dužine oko 5 metara. Drugi poznati primerak je soma kod Beljarice iznad Zemuna iz 1945. godine, vaganog na 152 kg. Takvi rekordi su dokaz impresivnog potencijala soma u Dunavu.

Som kao rekorder

Rekordni ulovi fasciniraju ribolovce širom sveta. Loviti najveću ribu, poput soma, predstavlja vrhunac ribolovačkog umeća. Zahtevaju poseban pristup i razumevanje životnog ciklusa ovog predatora. U ovakvim poduhvatima, kombinacija znanja, iskustva i sreće, često je presudna za uspeh.

Uprkos izazovima, som i dalje motiviše ribolovce da teže novim rekordnim ulovima Dunava, stvarajući priče koje se prenose generacijama.

Istorija ulova i legende

Nekadašnji jugoslovenski rekord zabeležen je 1958. kod Apatina kada je upecan som-neman od 208 kilograma. Najveći som ulovljen na apatinskom ribolovnom području, od strane ovdašnjih alasa, za kojeg postoje verodostojni podaci, bio je težak izuzetnih 208 kg, dok mu je dužina, nažalost, ostala nezabeležena.

Uhvaćen je 3. aprila 1958. godine, u samolovni alat, bubanj (vrška), na dunavskom lokalitetu Kazuk, lociranom severno od Apatina. Ovaj kapitalac ostaje jedan od najvećih primeraka soma ikada ulovljenih na području nekadašnje Jugoslavije, što svedoči o bogatstvu ribljeg sveta Dunava u prošlosti.

Moruna ili beluga – Retki susreti sa gigantskom ribom

Moruna ili beluga (Huso huso), jedna od najvećih i najimpresivnijih riba koja obitava u Dunavu, sve je ređa pojava u današnjim vodotocima.

Ova impozantna riba, poznata po svojoj ogromnoj veličini, bila je nekada čest ulov u Dunavu, ali danas nje praktično nema zbog brojnih faktora.

Industrijalizacija, zagađenje i pretkomercijalizacija ribolova postali su ključni uzroci njenog drastičnog smanjenja.

Zašto nema više morune u Srbiji

Jedan od glavnih razloga zašto nema više morune u Srbiji jeste nepovoljna ekološka dinamika uzrokovana ljudskim aktivnostima. Zagađenje Dunava hemijskim otpadima i intenzivna urbanizacija duž rečnih obala značajno su ugrozili stanište ove velike ribe.

Moruna ili beluga više se ne može lako pronaći zbog degradacije njenog prirodnog okruženja i drastičnog smanjenja populacije.

Dodatno, pretkomercijalizacija ribolova je dovela do prekomernog izlovljavanja, što je further smanjilo broj ovih ikoničnih riba.

Protekle decenije stari ribolovci su mogli da se pohvale ulovom moruna, ali danas su takvi susreti samo anegdote. Potrebna je hitna akcija i stroge mere zaštite kako bi se očuvali preostali primerci morune.

Mere zaštite i podizanje svesti o važnosti očuvanja ove vrste ključne su za budućnost biodiverziteta Dunava. Sprečavanje zagađenja i regulacija ribolova mogu pomoći u obnovi populacija morune. Ova riba je pravo prirodno nasleđe Srbije i njeno očuvanje mora postati prioritet kako bi generacije koje dolaze mogle da uživaju u prisustvu ovih ogromnih riba Dunav.

Izgradnja Hidroelektrane Đerdap i nestanak morune

Nedostatak morune u našim vodama takođe je povezan s izgradnjom Hidroelektrane Đerdap. Našim delom Dunava nekad su navodno plovila „čudovišta“ od preko 1.500 kg, koja su živela i po 100 godina.

Neke porodice su živele od lova na morune, a kladovski kavijar je bio vrlo kvalitetan i cenjen u svetu.

Međutim, izgradnjom hidrocentrale Đerdap i pregrađivanjem Dunava, ove ribe su se povukle iz naših krajeva.